SLAVONSKI BEĆAR : DJECA NAŠIH “BOGOVA”

Kako tretiramo našu političku elitu tako oni tretiraju nas, samo u naopako. Mi smo samo “tijela” čiji se glas čuje i potreban je svake četiri godine (naravno, kad trebaju obnoviti mandat ). U periodu između izbora mi smo stoka sitnog zuba i tako se prema nama odnose. Nedodirljivi su i kao da predstavljaju neki drugi svijet. Oni sebe vide u svjetlu bogom danih i ne trpe nikakvu kritiku. Čak štoviše, kritika se počinje kažnjavati, vapaj očajnih za njih je prijetnja…
Bljuje mi se kad ih uopće moram spominjati, ali je potrebno pokušati široj javnosti otvoriti oči jer naša djeca postaju kolateralne žrtve dok njihovu djecu štite svi mogući “mehanizmi” (pravosudni organi ) što je vidljivo iz nekoliko zločina koje su počinila djeca visoko-pozicioniranih podobnika…
Brutalno ubojstvo Luke Ritza (krivci nisu dugo bili iza rešetaka ), ubojstvo Creškog studenta zbog džeparca (krivci će biti oslobođeni jer je nastupila zastara, dok je jedan od njih pobjegao u Srbiju ) i onda kao” šlag na tortu” – manijak koji je u Zagrebu sa 90 uboda nožem ubio svoju 19- godišnju trudnu djevojku će dobiti pravo na novo suđenje jer, umjesto za teško dvostruko ubojstvo, bit će mu suđeno za ubojstvo u afektu. Ali nikakvo čudo kad je on sin uglednika koji ga je svojim položajem izbavio iz zatvora nakon što je skrivio udes sa smrtnom posljedicom…
Koliko vidim slična se situacija preslikava na sve zemlje ex Jugoslavije (ubojstvo studenta u Pančevu, strašno samoubojstvo mladića u Sarajevu koji je u smrt skočio sa zgrade upravo zbog maltletiranja obijesnih vršnjaka iz uglednih obitelji ). Djeca čija god bila krivicu za svoje postupke moraju snositi jednako u istom trenutku na isti način moraju se vrednovati i jednako nagrađivati uspjesi. No, stvarnost je sasvim drugačija i surovija. Dok djeca “bogova”, iako su iz “uglednih obitelji ,” koriste sve moguće benificije (stipendije ) u isto to vrijeme njihovi vršnjaci moraju raditi da bi si osigurali novac za fakultet. I što je tragično, kad ženska osoba prisiljena na rad kao konobarica prolazi da bi došla do minimalca koji joj je prijeko potreban, s kakvim se slinavim čudovištima susretne. Ponavljam, djeca su naša budućnost i svi trebaju imati jednake uvjete i jednake šanse. Na žalost, zbog čudnih vrednovanja neki ih i ne dočekaju. Sistem probire podobne, a ne sposobne. Kapitalizam je nepravda koju treba ispraviti (lanac koji dijeli čovjeka i Boga ).
Slavonski Bećar, Narodni front