PROGRAM ”NARODNOG FRONTA”
- DEMOKRATIJA
- primena neposredne, deliberativne i particpatorne demokratije na svim nivoima vlasti,
- efikasna i neposredna kontrola državnih organa i javnih preduzeća od strane građana, kao i elektronska kontrola u realnom vremenu,
- unapređenje svih oblika izražavanja volje građana korišćenjem savremenih elektronskih uređaja i elektronske identifikacije, kao elemenata direktne demokratije,
- maksimalna liberalizacija sprovođenja referenduma, peticije i narodne inicijative i tehničko unapređenje procesa (elektronski sistem),
- jačanje decentralizacije, lokalne samouprave, a naročito mesnih zajednica kao osnovnih jedinica lokalne samouprave,
- radikalna departizacija i detajkunizacija političkih procesa.
- EKONOMIJA
- ekonomska politika u najboljem interesu društvene zajednice i razvoja, a ne krupnog kapitala,
- vraćanje države i lokalnih samouprava u privredne delatnosti od strateškog značaja, direktno (kroz formiranje posebnih društvenih preduzeća pod kontrolom radnika, društvene ili lokalne zajednice) ili indirektno kroz aktivnost državnih agencija koje stručnim savetima, uspostavom spoljno-trgovinskih veza, praćenjem tržišta ili predlaganjem mera obezbeđuju efikasnu proizvodnju i plasman domaćih proizvoda; formiranje stručnih, državnih organizacija koji će se baviti strateškim planiranjem razvoja privrede i društva,
- ekonomska suverenost, naročito uspostava monetarne vlasti kao osnovnog prerogativa države,
- formiranje investicione banke radi finansiranja domaće proizvodnje i poljoprivrede,
- unapređenje i oslanjanje na domaću proizvodnju, resurse, znanje i sposobnost,
- maksimalna moguća zaštita domaće proizvodnje u postojećem geopolitičkom okruženju i pravilima globalne ekonomije,
- potpuna ravnopravnost privatne, zadružne, državne i društvene svojine u privredi, zaustavljanje daljih privatizacija,
- podsticanje privatne inicijative i državni programi pomoći novoosnovanim preduzećima;
- proterivanje političkih partija i interesnih lobija iz javnih i državnih preduzeća i stavljanje istih pod kontrolu zaposlenih i građana,
- dosledna zaštita tržišta kao uređenog polja razmene i zdrave konkurencije, borba protiv monopola, špekulativnog kapitala i uvozničkog lobija,
- platni promet vratiti pod kontrolu državne institucije (po uzoru na SDK) koja bi direktno naplaćivala porez pri svakoj transakciji,
- progresivno oporezivanje, poreske olakšice na proizvode i usluge od posebnog značaja za razvoj društva, ekonomije i infrastrukture,
- stroga kontrola bankarskog sektora i oporezivanje ekstra-profita,
- jačanje zadrugarstva, naročito u poljoprivredi,
- državni podsticaj, maksimalno unapređenje i zaštita razvoja i primene obnovljivih izvora energije i novih tehnologija kao vid borbe protiv energetske zavisnosti zemlje i zaštite životne sredine,
- domaću poljoprivredu, softversku i hardversku industriju tretirati kao privrednu delatnost od posebnog, strateškog značaja,
- potpuna zabrana uvoza i najoštrija borba protiv GMO hrane i useva; podsticanje organske, poljoprivredne proizvodnje,
- revizija svih privatizacija i njihovo poništavanje u slučaju dokazanih zloupotreba ili izigravanja Zakona,
- državna i društvena kontrola strateških resursa (rude, voda, šume, državnih obradivih površina) i njihova zabrana otuđenja i prodaje, a zakup, korišćenje i koncesija isključivo kroz paralelnu kontrolu Narodne skupštine i lokalne samouprave.
- DRŽAVNA POLITIKA I UPRAVA
- beskompromisna borba protiv kolonijalizacije i potčinjenosti, a za nezavisnost, suverenost i teritorijalni integritet Republike Srbije,
- problem Kosova i Metohije tretirati kao zamrznuti konflikt, a direktnim merama podizati ekonomski, materijalni, kulturni i civilizacijski kvalitet života srpskih zajednica, jačanjem njihove bezbednosti i teritorijalne održivosti,
- aktivna politika nesvrstavanja u nijedan vojni blok,
- prihvatanje samo onih civilizacijskih vrednosti, rešenja i standarda Evropske unije koji su u interesu naroda Srbije, njene ekonomije i potreba društva,
- o daljoj integraciji u strukture Evropske unije odmah povesti otvorenu, javnu raspravu i raspisati referendum,
- zalaganje za aktivnu i dubinsku regionalnu integraciju pod geslom ”Balkan – balkanskim narodima”,
- uvođenje dvostepene decentralizacije na nivou Republike, bez preklapanja nadležnosti,
- finansiranje lokalnih samouprava direktno iz budžeta,
- ukidanje gotovo svih “regulatornih agencija“ formiranih posle 2000. godine,
- reintegracija svih “nezavisnih tela“ u politički proces i demokratsku kontrolu (kao danas npr. Narodne banke Srbije, Zaštitnika građana ili REM)
- digitalizacija upravne delatnosti i međusobna povezanost svih organa u jedinstven elektronski sistem državne uprave čime se unapređuje rad i efikasnost, a građanima omogućava brzo ostvarivanje prava samo sa ličnom kartom,
- zabrana istovremenog vršenja državne / javne funkcije i izbora na funkciju u političkoj partiji,
- poreska policija dobija instrumente sile pod upravom ministarstva finansija i parlamentarnom kontrolom, u poreskim upravama moraju da rade i specijalizovani javni tužioci,
- centralizacija poreske uprave tako da svi inspektori i administratori imaju ingerencije na teritoriji cele Republike za sva pravna lica, ali i mogućnost direktne kontrole rada svojih kolega,
- promena (dopuna) člana 305. Krivičnog zakonika – “Ugrožavanje nezavisnosti“ – onaj ko izvrši radnju neustavnog stavljanja u položaj potčinjenosti ili zavisnosti od druge države, inostranog privrednog subjekta, međunarodne organizacije ili vojnog pakta kazniće se zatvorom od 20 godina, a krivično delo NE ZASTAREVA; sva lica koja su ispunjavali naloge i postupali po neustavnim pravnim aktima – neće moći da rade u državnoj upravi i pravosuđu.
- IZBORNI SISTEM
- mešoviti izborni sistem i uspostavljanje odgovornosti u politički proces :
- svaka opština (i gradska opština) po pravilu bira po jednog poslanika po dvokružnom, većinskom sistemu (glasanje za ličnost, a ne za stranačku listu) – time se dobija oko 200 poslanika,
- po proporcionalnom sistemu bira se 50 poslanika sa prirodnim cenzusom (nešto ispod 2%),
- mandati poslanika izabranih po većinskom sistemu pripadaju poslaniku, a po proporcionalnom nosiocima lista,
- svaka lista ili kandidat, pre izbora, objavljuje elaborat o svojoj programskoj platformi tokom sledećeg mandata koji je obavezujući,
- neutemeljena izborna obećanja i neopravdano odstupanje od programskog elaborata se krivično-pravno tretira kao teška prevara, odgovorni snose krivičnu, materijalnu i političku odgovornost,
- zabranjuje se politički marketing (reklame, posteri i plaćeni termini) kao vid detajkunizacije političkog procesa,
- izbori za lokalnu samoupravu sprovode se većinskim sistemom po mesnim zajednicama,
- nacionalne zajednice imaju garantovani broj poslanika (pozitivna diskriminacija), a svaki pripadnik može da glasa ili za manjinsku listu ili republičku.
- uvođenje instituta opoziva poslanika (uz uslov da se za glasanje za opoziv odazove 35% upisanih birača),
- poslanik u svojoj izbornoj jedinici ima kancelariju radi neposrednog kontakta sa izbornom bazom,
- Republičku izbornu komisiju sačinjavaju nestranačke ličnosti koje bira parlament dvotrećinskom većinom, velika ovlašćenja u pripremi i sprovođenju izbornog procesa, naročito kontrole biračkih spiskova, stranačkog predstavljanja javnosti, kao i javne komunikacije i medija
- SLOBODA MEDIJA
- informacija je javno dobro, a blagovremeno i istinito javljanje i obaveštavanje građanstva, kao i javna, slobodna rasprava je temelj demokratskog poretka i narodne suverenosti i sistemski je zaštićeno,
- javna reč i kritika je slobodna, cenzura zabranjena; liberalizacija osnivanja svih vrsta medija, naročito radio-stanica; pored informativne, svi mediji moraju imati i kulturno-obrazovnu ulogu i obzirom na udeo tog sadržaja i poreska oslobođenja (poreski razredi),
- kontrola novca u svim medijima; komercijalnim medijima vlasnička struktura i izvor finansiranja mora biti transparentno prikazano; svako tajno finansiranje medija smatra se korupcijom; zabrana medijskih monopola – kako na tržištu, tako i posredno preuzimanje putem kontrole oglašavanja; podsticanje osnivanja komercijalnih medija u svojini građana u formi otvorenih akcionarskih društava,
- novinarstvo je organizovano kao četvrta grana vlasti, nezavisno i samostalno od ostalih grana vlasti, ali funkcionalno povezano u jedinstvenu celinu; novinarstvo je stub demokratskog poretka i pojmovno odvojeno i nespojivo od industrije zabave, marketinga, službi za odnose sa javnošću, lobiranja, reklame i propagande;
- novinarska profesija se tretira kao delatnost od posebnog društvenog značaja,
- Novinarska komora i Visoki savet informisanja su javna tela sa ovlašćenjima državne vlasti koji obezbeđuju i štite sistem informisanja, pluralizma i raspravne demokratije,
- Novinarska komora je autonomna organizacija svih licenciranih novinara u Republici; oduzima i dodeljuje licence i određuje kriterijume za njeno davanje; propisuje novinarska pravila struke i etike i stara se o njenoj primeni i zaštiti u javnom životu; Visokom savetu informisanja predlaže mere radi unapređenja i zaštite sistema informisanja; Novinarska komora se sastoji od skupštine svih novinara koja svoja ovlašćenja vrši preko upravnog i nadzornog odbora (čiji sastav se određuje kockom) i obrazovanjem stručnih komisija,
- Visoki savet informisanja je telo sastavljeno od određenog broja, neposredno izabranih građana, koje se stara za efikasnu primenu ustavnog poretka iz domena informisanja; prati i sankcioniše zloupotrebe (izriče opomene i novčane kazne) u štampanim i elektronskim medijima; odlučuje o dodeli i oduzimanju radio i TV frekvencija, kako na nacionalnom nivou, tako i na regionalnom i lokalnom; određuje o posebnom oporezovanju šunda i kiča i tzv. posebnih medija; obrazuje stručna tela radi ispunjenja svojih nadležnosti.
- ŠTAMPANI (pisani) MEDIJI su novine, časopisi i internet portali, i dele se na opšte-društvene i posebne :
- opšte-društveni mediji su oslobođeni poreza obzirom na stepen novinarske profesionalnosti i etičnosti, udela autorskog i prenesenog sadržaja, žanrovske raznovrsnosti odnosno udela kulturno, umetničkog, obrazovnog i dečijeg sadržaja, praćenje fizičke kulture, ekologije, zdravog načina života i sl., verodostojnosti prenesenih informacija i uticaja oglašivača na uređivačku politiku;
- posebni mediji su oporezovana (više ili manje – razredi) izdanja tipa bulevarske ili žute štampe (uglavnom prenošenje neproverenih informacija, dominacija zabavnih i senzacionalističkih sadržaja, prisustvo šunda i kiča, bez autentičnih autorskih sadržaja) koji moraju imati vidljivu oznaku.
- ELEKTRONSKI MEDIJI dele se na :
- javni servis – jedinstvena mreža nacionalnog, regionalnih i lokalnih javnih servisa povezanih po sistemu dopisništva; finansiranje iz budžeta (republičkog, regionalnog, opštinskog) uz kontrolu Visokog saveta informisanja; kadrovska politika pod kontrolom Novinarske komore,
- emiteri nosioca vlasti – Vlada i Narodna skupština imaju svoju političku i debatnu televiziju i radio (direktan prenos sednica skupština prenosi radio); vraćanje satelitske državne TV i državne novinske agencije (po uzoru na nekadašnji TANJUG),
- emiteri civilnog sektora – poseban medij koji zajednički uređuju udruženja građana, vanparlamentarne političke organizacije, profesionalna udruženja i asocijacije; svaka grupa ima svoj termin (obzirom na značaj i gledanost) koji koristi potpuno samostalno.
- komercijalni emiteri – u privatnoj svojini i delovanje po tržišnim principima.
- LJUDSKA I SOCIJALNA PRAVA I SLOBODE
- beskompromisna i oštra borba protiv korupcije, organizovanje specijalne policije za borbu protiv visoke korupcije, koja će aktivno da deluje (tzv. provokativnim radom) i koja odgovara isključivo Republičkom javnom tužiocu,
- donošenje novog zakona o radu u cilju efikasne zaštite radnika i poslodavaca po standardima iz evropskih radno-pravih propisa i evropsim konvencijama i konvencijama Međunarode organizacije rada; ukidanje prekarijata i maksimalno ograničenje lizinga radne snage,
- osnivanje specijalizovanih, radno-pravnih sudova,
- reorganizacija radničkih sindikata u cilju vraćanja sindikata pod kontrolu radnika; teritorijalno organizovanje sindikata; svi poslodavci u Republici izdvajaju sredstva u poseban i jedinstven sindikalni fond odakle se finansiraju sindikati obzirom na veličinu članstva; imovinu tzv. Samostalnog sindikata i drugu imovinu stečenu u SFRJ (sredstvima svih radika) nacionalizovati i staviti ga u jedinstveni sindikalni imovinski fond koji će biti stavljen na raspolaganje svim sindikatima,
- uvođenje Zaštitnika građana (ombudsmana ) za pojedine javne oblasti : zdravstvo, prosvetu, pravosuđe, upravu, organe gonjenja (policija i OJT), zaštite potrošača, kontrola tržišta, za bankarsko-finansijski sektor, javna preduzeća, i ombudsmana za lokalnu samoupravu kojeg imenuje lokalna samouprava.
- rad svih zaštitnika građana koordinira Republički zaštitnik građana kojeg postavlja većina u Skupštini; ostale zaštitnike građana ne postavlja vlast, već skupštinska opozicija (polazeći od pravnog aksioma da kontrolisani i kontrolor ne može da bude isto lice), odnosno poslanici koji su glasali protiv izbora vlade,
- Zaštitnik građana ima najšira ovlašćenja – pokretanje krivičnih, parničnih i disciplinskih postupaka, zahtev za otklanjanje nepravilnosti i nezakonitosti, pristup svim medijima, poslaničko pitanje, pokretanje anketnih odbora i javno obraćanje svakoj instituciji i političkom subjektu u Republici,
- reforma policije, uvesti republičku i lokalnu policiju; policija koristi kamere u saobraćajnom i patrolnom radu, a snimanje policije je obaveza institucije nezavisne od MUP-a,
- temeljna reforma pravosuđa :
- formiranje autonomne Sudijske komore koja vrši izbor sudija, propisuje etiku sudijske profesije, pravila službe i kriterijume za unapređenje, vodi kadrovsku politiku, preko svojih stručnih tela – specijalizovanih kontrolnih organa mogu da pokrenu postupak rezrešenja sudija (u slučaju težeg ogrešenja o materijalni zakon) pred Visokim savetom pravosuđa,
- članovi Visokog saveta pravosuđa biraju se na neposrednim izborima, koje ima potpunu nezavisnost, funkcionalnu i finansijsku, kao i novinsku agenciju specijalizovanu za pitanja pravosuđa,
- republički i okružni javni tužioci, kao i sudije Ustavnog i Vrhovnog suda se biraju na neposrednim izborima,
- vratiti Vrhovni sud i trostepenost,
- radikalna reforma procesnih zakona.
- Republički i viši (okružni) javni tužioci i članovi VSP se biraju na neposrednim izborima građana svakih 4 godine, sudije Vrhovnog i Ustavnog suda (iz redova sudija) na svakih 8 godina,
- liberalizacija registrovanja političkih partija (100 potpisa, ukidanje svih taksi za registraciju i učestvovanje u izbornom procesu; registracija i prikupljanje potpisa mogu da se obavljaju i elektronski.
- OBRAZOVNI SISTEM, ZDRAVSTVO I SOCIJALNA ZAŠTITA
- sveobuhvatna reforma programa osnovnog i srednjeg nivoa obrazovanja, školama vratiti status vaspitne ustanove, donošenje strategije za razvoj obrazovanja uz učešće stručne i šire javnosti,
- nastavnom kadru izdavati licence koje nadzire Komora za nastavni kadar, licence se dodeljuju po kriterijumima trajnog stručnog osposobljavanja, ponašanja i sprovođenja nastavnog programa, rezultatima u van-nastavnim aktivnostima i takmičenjima učenika, po poštovanju etičkog kodeksa i na osnovu drugih kriterijuma,
- Komora za nastavni kadar uz ministarstvo prosvete vrši inspekcije rada nastavnog osoblja uz saradnju sa savetima roditelja,
- besplatno državno obrazovanje na svim nivoima,
- knjige, lična sredstva za nastavu i jedan obrok (ručak) u osnovnoj školi obezbeđuje država i lokalna zajednica, udžbenike štampaju državna preduzeća,
- osnivanje Saveta za stipendiranje talenata kao organizaciono i kontrolno telo za stipendiranje talenata,
- osnivanje i revitalizacija javnih naučnih instituta, uključivanje studenata u naučna i tehnološka istraživanja,
- stroga kontrola privatnih univerziteta i revizija svih diploma i naučno-obrazovnih titula stečenih na državnim i privatnim univerzitetima u poslednjih 25 godina,
- obrazovanje profesionalnog kadra na prestižnim univerzitetima u inostranstvu,
- opšte zdravstveno osiguranje za sve građane Republike,
- renoviranje zdravstvenih ustanova,
- Lekarska komora izdaje licence i ima inspekcijska ovlašćenja,
- država na sebe preuzima teret lečenja građana u zdravstvenim ustanovama u inostranstvu;
- samohranim roditeljima i domaćicama država uplaćuje dodatak na doprinose ili pune doprinose,
- penzije postaju socijalna kategorija.
- DRUŠTVENI RAZVOJ
- društveni razvoj garantuje dosledna podela vlasti i civilizacijskih načela : Skupština je stožer narodne suverenosti, Sudijska komora i Viski savet sudstva je zaštitnik pravne države (narodne volje), Vlada je simbol političkog jedinstva naroda i efikasnosti, Novinarska komora i Visoki savet informisanja je čuvar racionalne i raspravne demokratije.
- Pravo na stanovanje je elementarno ljudsko pravo pod zaštitom države, uvođenje kategorije socijalnih društvenih stanova i osnovnog stanovanja; država postaje monopolista na izgradnju kolektivnih osnovnih stanova, određuje minimalnu povlašćenu cenu stana od 60 m² na do 25 hiljada evra (cena koštanja) i rokom otplate od 10 do 20 godina i fleksibilnošću otplate, krediti za kupovinu stana bi bili subvencionisani, ukoliko građanin želi više od 60 m², cena dodatnih kvadrata se obračunava komercijalno, ukoliko kreditni dužnik za osnovni stan izgubi posao, stan prelazi u kategoriju socijalnog stana, dok jedan od stanara ne dobije posao sa platom koja mora da bude najmanje četiri puta viša od iznosa rate.
- selo i ruralni razvoj postaje oblast od posebnog značaja; formiranje seoskih naselja na zemlji u državnoj svojini koja će biti ekonomsko, kulturno, socijalno i energetski samoodrživa i integrisana u savremene društvene tokove; podsticanje mladih na život na selu kao vid biloške obnove naroda i suzbijanja bele kuge.
- uvođenje šesto-časovnog radnog vremena kao vid strateškog odgovora na automatizaciju proizvodnje i borbe protiv nezaposlenosti.
U Beogradu, dana 14. jula 2016. godine